KONSSANTIL Selebra Loron Ai-Han Mundial

Estrela inativaEstrela inativaEstrela inativaEstrela inativaEstrela inativa
 

Fotografia/Rommy/Informasaun-MAP

Dili- Konselu Nasionál Seguransa Ai-han Timor Leste (KONSSANTIL) Komemora loron aihan Mundial, tema ba komemorasaun ne’e maka “la husik ema ida iha kotuk, haforsa Sistema Ai-han ne’ebe sustentavél, Reziliente no Nutritivu ba Povu Timor-Leste” selebrasaun loron aihan Mundial ne’e hala’o iha loron Tersa (18/10/22) iha Centru Convenções Dili.

Tuir Ministro Agríkultura e Pescas Pedro dos Reis hateten iha nia diskursu katak, Tinan ida ne’e ita iha pedidu rua ida husi Diretor Jeral FAO atu bele komemora loron Ai-han Mundial, no ida seluk pedidu husi Secretariadu CPLP nian atu ita komemora tinan sanulu resin ida Timor Leste  iha estratejia seguransa Ai-han no nutrisaun CPLP nian. No tinan sanulu ita hari Konsellu Nasionál Seguransa Ai-han e Nutrisaun ou KONSSANTIL iha Timor Leste.

Nia hautan, Selebrasaun loron Ai-han mundial ba tinan ida ne’e ho nia tema maka la husik ema ida iha kotuk, produsaun diak, Nutrisaun diak ambiente diak no moris diak ba ema hotu. Husi ne’e maka ita introdus ba tema Nasionál ida katak la husik ema ida iha kotuk, haforsa aihan ne’ebe maka saudavel rezilente no nutritivo ba povo Timor-Leste

“hanesan ita hotu hatene ohin loron mundo infrenta dezafio bo’ot inklui iha Timor-Leste ne’ebe maka kauza mai hosi pandemia Covid-19 krize altesaun klimatika degradasaun Biodiversidade no mos konflitu Nasionál entre Militar  Nasaun Russia ho Ukraine, lori implikasaun sira hanesan ne’e halo ekonomia sae folin kombustivel sae  no mos folin adubus sae ou karun, ho situasaun ida ne’e fo implikasaun ba inseguransa Ai-han nutrisaun ne’ebe maka aumenta liu-liu ba sidadaun sira ho rendimento menus liu no la bele asesu baa Ai-han ne’ebe maka saudavel no nutritivo.” Tenik Ministro Pedro

Nia akresenta, iha tinan 2021 ba kotuk ho kualidade nu’udar prezidente KONSANTIL hala’o dialogu husi baze munsipal rejional no mos Nasionál hodi halibur hanoin atu hadia sistema aihan no nutrisaun hodi aprezenta ba press simeria iha Roma, Timor Leste adere ofisialmente ba iha simeria sistema Ai-han mundial iha dia 23 de setembro 2021 liu ba iha Nova Yorque.

Nia informa, Ita sei susar atu hakotu hamlaha no mal nutrisaun, bainhira ita la investe didiak iha setór agrikultura, ita nia rai barak maka sei abandona, Pescas Ilegal sei kontinua lao iha ita nia rai laran. iha tasi ita lakon miliaun 25 kada tinan, seidauk optunuliza didiak produtu florestal sira, no iha difikuldade bo’ot liu maka setór produtivu ne’ebe maka hetan osan ki’ik tebes iha orsamentu jeral do Estadu, maske nune’e ita la lakon esperansa kontinua servisu makas ho rekursu ne’ebe maka iha hamutuk ho apoiu husi parseiru dezenvolvimentu sira atu nune’e husi sira nia tulun maske neneik maibe bebeik ho ita nia servisu hamutuk bele hasa’e produsaun e garante asesu aihan nutritivu ba sidadaun sira hodi bele redus numeru kiak iha ita nia Nasaun

Fotografia/Rommy/Informasaun-MAP

Iha fatin hanesan Deputadu Bancada PD Komisaun D Mariano Assanami Sabino hateten mos iha nia diskursu katak, Primeiru ita halo reflesaun ou dignosa ba ita nia situasaun. Hahan iha Timor laran me’e inseguru hotu kedas, tanba sa maka inseguru, tanba la iha komponente ida iha rai ne’e hodi hare didiak atu hahan ne’e seguru ga lae?

“Saida maka Ai-han? buat hotu ne’ebe maka mai husi animal, floresta, husi tasi maibe nia nakfilak ba ita han, agora ita han ita hemu ne’e seguru ga lae? La iha komponente ida iha rai ida ne’e hodi koko no dehan katak ne’e seguru ou lae, se hahan ne’ebe ita kuda rasik maka ita han ne’e suguru tanba ita hatene. Maibe hahan ne’ebe maka kuandu tama ona iha kulkas ou jelera tama ona iha transporte ne’e la iha ona ema ida maka koko katak ne’e seguru. Ema ida la tuir na’an manu ne’ebe maka mai husi Brasil 40 dias iha tasi laran mai to’o iha Supermarket sira ne’e nune’e sosa tiha ba fali munisipio sira ne’e no kontinua tau fali iha kulkas depois maka tein ba han entaun wainhira ita atu halo reflesaun ita tenki hare ida ne’e.” Katak Deputadu ne’e

Nia akresenta, la iha ema ida maka koko be’e sira ne’ebe maka ema ke’e rasik ne’e nia iha kandungan hydrogen ga lae? ne’e ita nia situasaun maka ne’e. Hahan ne’ebe maka ita dehan inseguru ne’e husi produsaun transporte ba dapur ba iha loja ba fa’an iha merkadu sira depois ba fali dapur no husi dapur ne’e tein oinsa ema ha’an. Ne’e nia prosesu hira maka mai antes ema ha’an. Prosesu naruk hirak ne’e ita la dun kontrola diak wainhira hahan ne’e to ba ita han.

Komemorasaun loron Ai-han Mundial ba tinan ida ne’e sei foka liu ba ema, Seguransa Ai-han no Nutrisaun. Ho nune’e selebrasaun loron Ai-han Mundial importante tebes hodi hafanu kuñesimentu Públiku hodi hasa’e ita nia atensaun ba iha Seguransa Ai-han no Nutrisaun, tanba ne’e KONSSANTIL halo ona konsultasaun no korkondansia ho ajensia Internasionál sira, parseiru Dezenvolvimentu sira, Sosiedade Sivil,Universitarius sira hala’o mos atividades sira hanesan; lao Saudável, Talk Show, Semináriu no Workshop, kompetisaun Kulinária ba estudantes Universitárius no grupu Agrikultór sira. Ho atividade sira ne’e bele atinji objetivu husi komemorasaun refere. (Tyfa)

Parseiru ho

© 2023 Ministeriu Agrikultura no Peskas. All Rights Reserved. Designed by IT MAP

Search

Login