Dezenvolvimentu Pekuaria no Veterinaria Hodi Atinji Metas PEDN

Estrela inativaEstrela inativaEstrela inativaEstrela inativaEstrela inativa
 

Dili - Ministeriu Agricultura no Pescas (MA), liu husi Dirasaun Jeral Pekuaria no Veterinaria halao seminar nasional kona ba dezenvolvimentu Pekuaria no Veterinaria, hodi atinji Metas Planu Estratejiku Dezenvolvimentu Nasional (PEDN) tinan 2011-2030, atu aumenta rendimentu agricultor ho metode operasaun no politika real.

Seminar ne’ebe hala’o salao Esperenz Delta, iha loron 18/11, Diretor Jeral pekuaria no Veterinaria, Antonino do Carmo, hateten husi parte Diresaun Nasional Pekuaria Veterinaria, iha MAP nian, halo reflesaun ho situasaun pekuaria veterinaria iha Timor Leste. Hodi halo elaborasaun politika ba seitor pekuaria veterinaria nian, hodi bele atinji metas Planu Estratejiku Dezenvolvimentu Nasional (PEDN) 2030 no halo planu investimentu iha area pekuaria veterinaria nian iha Timor Leste.

Ba partisipantes, Director Jeral Antonio do Carmo, hateten nudar nasaun ne’ebe foun ita hahu hateke no aprende ita nia dezafiu no progresu sira, ohin ne’e tempu to ona atu bele hare fila fali saida mak ita halo ona iha tinan hirak liu ba, no agora saida maka ita atu hare ba tinan 14 ba oin.

“Tuir PEDN ne’ebe ita hakarak, ministeriu prepara an atu atinji metas ida ne’e, politika ne’e laos buat foun, politika ne’e iha desde primeiru governu iha ona. Politika so ita elabora didiak, atu bele suporta desizaun politika ne’ebe ita nia boot sira halo, atu dezenvolve ita nia rai”. Tenik Antonio do Carmo.

Dimensaun ida ne’ebe importante, iha diresaun pekuaria veterinaria, iha dimensaun 5 ne’ebe importante mak hanesan dimensaun legalidade, ekonomia, sosio-kultural, teknolojia, seguransa no defeza.

Politika Ministeriu Agricultura e Pescas, kria mos politika kona ba joven no agrikultura. MAP esforsu atu orienta joven sira ne’ebe iha interese ba pekuaria nian, hodi joven sira bele halo atividade hakiak animal.

Iha fatin hanesan, Decano Faculdade Agricultura, Acacio Cardoso Amaral, ba partisipantes tomak, esplika katak politika saida deit mak atu kria, tenke liau husi peskiza, atu nune’e iha dadus konkrit hodi implementa politika. Liga ho pekuaria, fator importante atu aumenta produsaun animal maka nutrisaun.

“Ita tenki hare tanba ai-han animal ne’e problema boot iha Timor Leste, tempu bailoron naruk, duut mate hotu, ai ita ta bebeik entaun animal barak mak mate tanba menus ai-han no be. Politika governu halo para atu rezolve problema sira hanesan ne’e”. Esplika Acacio Cardoso.

Tuir dadus husi Universidade Timor-Leste, ne’ebe Decano Acacio aprezenta hatudu katak, persentazen animal karau, fahi, manu ne’e menus husi 50 %, ne’e signifika protesaun ba animal la sufisiente atu proteze sira kontra moras animal.

Hatan ba aprezentasaun husi UNTL, Director Jeral Antonio do Carmo, esplika katak teknikamente vasinasaun tenki iha kobertura 70% mak bele dehan fo protesaun, maibe ministeriu halao servisu ba hadia sistema. Rezultadu sensus iha 2015 nia persentazen sae ne’e signifika katak MAP servisu maski hasoru dezafius oi-oin.

Tuir obeseravsaun ne’ebe MAP halo durante ne’e, hatudu katak dezafius ba programa vasinasaun ne’e barak liu kona ba sistema hakiak, tanba animal nain sira husik animal livre, susar ba ekipa teknika sira atu halo vasinasaun.

Diresaun Pekuaria no Veterinaria, halao survei regulamentu kona ba Raiva, ho objetivu atu hatene moras ne’e to ona iha Timor-Leste ka lae?

“Agora ami rekonese moras nebe’e eziste iha Timor no halo programa ba vasinasaun ne’e mak hanesan moras hokolera, moras SE ba karau, moras ND ba manu kuaze moras 2 ne’e la hadaet ba ema, moras sira ne’e kauza husi mikrobia, parazita. Moras SE ne’e mai husi bakteria no moras ND ne’e mai husi virus ND no moras hokolera ne’e mai husi virus hokolera nian”. Esplika Antonio do Carmo.

Seminar ba PEND realiza tanba hetan suporta husi kompañia Cloud TA, ne’ebe halo investimentu iha area pekuaria.

Search

Login