MAP Avalia Servisu Annual Tinan 2016

Estrela inativaEstrela inativaEstrela inativaEstrela inativaEstrela inativa
 

Dili- Ministeriu Agrikultura no Peskas (MAP) hala’o enkontu avaliasaun servisu annual 2016 ho Diretór sira hodi koalia konaba serbisu ne’ebe halo ona iha tinan 2016 nia laran, enkontru ne’e hala’o iha loron Kinta (05/01/17) iha Salaun MAP Comoro.

Tuir Sekretariu Jeral MAP, Cesar Jose da Cruz iha nia intrevista katak, objetivu husi inkontru ne’e primeiru oinsa maka halo revizaun ba tinan 2016, serbisu ne’ebe maka Ministeriu Agrikultura no Peskas (MAP) halao ona no segundu koalia mos konaba politika Ministeriun tinan 2017 nian.

Nia hatutan, iha tinan 2017 nian oinsa maka atu uza orsamentu, no oinsa maka atu kontinusaun ba serbisu ne’ebe iha, liu-liu ba frakeza no obstaklu ne’ebe maka ita hasoru iha 2016 atu nune’e iha tinan 2017 ne’e ita hadia diak liu tan.

Nia hateten, Rekursus Humanus, projeitus no serbisu sira seluk ne’ebe maka iha Ministeriu ida ne’e sai hanesan objetivus importante ba reuniaun ida ne’e, atu nune’e kada diresaun presiza hatene lolos saida maka sira bele hala’o tuir orsamentu ne’ebe sira iha.

Nia akresenta, Iha tinan 2016 nia laran iha dezafiu barak ne’ebe maka ita hasoru, tanba ne’e tama ba iha tinan 2017 wainhira atu halo atividades ruma presiza iha lina kordenasaun ne’ebe diak, atu nune’e bele hamenus tiha dezafiu sira ne’e.

Entretantu tuir Vice Ministru MAP, Marcos da Cruz iha nia intervensaun katak husu ba inspetór sira atu ajuda serbisu iha Ministeriu laran tanba buat balun ne’ebe maka lao la los presiza bolu malu hodi hadia labele hato’o Diretamente ba Iha Ministru.

Konaba aprovizionamentu presiza tau atensaun didiak, dala barak mos ita husu osan barak maibe mai ita la konsege ezekuta hotu, ida ne’e hanesan problema ne’ebe mak durante ne’e ita hasoru.

Maibe hanesan ne,e fali ne,e tinan ida ne,e nia labele sai preoridade fali ona,ne,e tinan 2018 mak ita hanoin fali,no imi tenke komprende didiak aprojionamentu no lei ne,e imi tenke dumina, maibe hotu-hotu tenke hanoin tinan ida ne,e osan tenke ejekuta ho diak no koali mos kona ba rekursus humanu abaliasan dejempenu ne,e presija mos hare didiak,ohin ita dehan katak ema ne,ebe bens servisu ne,e servisu diak liu fali sira ne,ebe permanente.

Tenke hare tamba sa,uluk ita dehan ona katak ita lakoi rekruta mos ema buka servisu,ema buka servisu mak ita dehan ba nia servisu laiha entaun ema lamai ona,se ita loke servisu ema tama ne,e mos porlema ida,ne,e ita hare tok ema sira durante permanente tiha ona ne,e servisu barak liu ona ba sira ne,ebe ita tenke bolu tan sira foun fo servisu ba ka,?ka servisu ne,ebe iha ne,ene ba sira ne,ebe permanente deit mos servisu uituan deit labarak maibe ita tenke hatama fali ema ne,ebe buka servisu ne,e make ma ida permanente dehan se nune entaun nia mak halo deit bah hau permanente.

Hau ne,e toba deit mos hau simu osan ne,e oh ida lapermanente ne,e oh mai buka servisu ne,ebe oh servisu ba i halo ita rua nian hotu ba,Ne,e mak tenke hare didiak tamba ne,e mak uluk ita koalia ona dehan ida bens servisu nian ne,e imi para tiha ,ne,e par ita fahe los tiha servisu ne,e ba sira ne,ebe permanente ne,e mak depois ita tur hamutuk hare fali imi ida-idak hato dehan iha diresaun hau nian ne,e ema funsionariu permanente mak ida ne,e deit,sira ne,e bele halo deit ida ne,e ida ne,e.

Servisu ida ne,ene tenke ema seluk ida mak mai halo ema ne,e oinsa atu hetan ema ruma tenke iha prosessu ruma mak hetan ema ne,e,laos diresaun ida imi mak deside imi mak directur ona imi iha poder ona ne,ebe imi rasik mak deside rasik,ne,e mak ita ba parlamentu ne,e ema hakas ita ne,e mak ita dehan 2000 lebi ba ida agora ne,e ita laos 2000 ita uituan deit ona ita hela deit 700/900 ona,ita urus deit sira iha Dili ne,e,sira iha kraik ne,e iha monicipiu ona agora sira ba tiha ona ita ohin dehan osan ba tan ne,e osan sira nian uluk desloka ne,e mak oinsa se sira permanente ona iha neba ita labele selu ona karik,ne,e mak imi tenke hare ida ne,e se sira ba tiha monicipiu nusa mak ita tenke selu sira nia salariu,

Tamba rekursu humanu importante tebes nebe atu disiplina ba ita nia funsionariu ne,e buat ida importante mos dalaruma nia desisaun sira ita sira derigente ne,e,ita nia desisaun sira ne,e mak halo ema hare dehan deriji sira lalos entaun sir abele Abuja fali ita,ne,ebe imi hare tok se uluk ita dehan ona katak se bele ida bens servisu ne,e osan naran bens servisu ne,e ita halo aktividade,I halo programa ne,ebe durante ne,e ita hakarak halo ne,e labele ba selu malu fali, ida selu ne,e mak asisten tekniku.

Nebe ida asisten tekniku ne,e baibain ita bolu asesor.

Parseiru ho

© 2023 Ministeriu Agrikultura no Peskas. All Rights Reserved. Designed by IT MAP

Search

Login