
Manatuto - Ministeriu Agircultura e Pescas (MAP) ho nian politika, kontinua produs ikan iha Timor laran tomak, atu nune’e ba futuru komunidade bele konsume ikan,ne’ebe ho nia proteina diak ba saude, liu-liu ba labarik sira.
Iha loron 12 de Agosto 2016, MAP hala’o programa kolleita ikan ne’ebe iha aldeia Aiteas, suku Aiteas, postu administrativu Manututo Vila, municipio Manatuto.
Iha loron seremonia ne’e, Ministru Agricultura e Pescas no Ministru Estadu Koordenador ba Assuntu Ekonomiku, Estanislau Aleixo da Silva, hato’o nia parabens no orgulhu ba komunidade ne’ebe iha inisiativa hodi hakiak ikan, tamba fo benefisiu direitamente ba komunidade.
“Ho inisiativa ne’ebe diak, tamba hakiak ikan ne’e parte programa bo’ot ida iha ita nia rain, para aumenta konsumu protein. Rakítiku ne ‘e mos Timor mak as liu iha asia pasifiku. Ikan importante tanba nia proteina ajuda ba labarik sira nia ulun,han ikan tamba ikan ne’e iha insovre ne’ebe bele dezenvolve ita nia kakutak”. Tenik Estanislau
Ministru Estanislau, hatutan katak ho inisiativa ne’ebe komunidade halo, MAP iha komitmentu hodi fo apoiu nafatin. Programa MAP nian hodi hakiak ikan oan ne’e naran Milk Fish, fahe ba grupu sira hodi hakiak ikan iha sira nian bairu.
Liu husi seremonia kolleita ikan ne’e, Ministru Estanislau informa katak MAP nian programa hakiak ikan Tilapia ka ema bolu ikan Nila, ne’ebe nia Centro iha municipio Ermera no produsaun husi ikan oan distribui ona ba municipio balun.
Visaun MAP hodi realiza programa hakiak ikan, Tuir Ministru Estanislau, hateten katak presija mos hare sistema manutensaun ba kolan ho diaknune’e hodi aumenta numeru asesu ikan, liu-liu ema ne’ebe hela iha foho no bele mos halo exportasaun ikan Tilapia ba nasaun liur.
Iha parte seluk Diretor Nasional da Aquicultura, Horácio Amaral dos Santos Guterres, esplika katak iha teknolojia ne’ebe aplika ho diak, nune’e 4 ka 2 deit , bele hetan to kilo 1.
“Ita foin premeiru koko iha ne’e, ita nia konstrusaun ne’e tradisional,ita nia teknologia avansadu laiha, apoiu ho hahan hanesan resultadu ita hare. Fini ho ikan 5 ou 6 makfoin bele hetan kilo 1. ho lalaok ida ne’e iha motivasaun bo’ot ida husi komunidade rasik, oinsa mak sira aporveita rekursu ne’ebe mak iha ne katak buat barak ita bele uza, oinsa mak bele fo rendimentu ba sira, nune mos bele promove buat ne’ebe mak ita hare katak oinsa mak bele atinji konsume proteina ne’ebe nia presu baratu liu”. Esplika Horacio
Diretor Horacio,hatutan katak hare husi aspetu seluk hanesan aspetu ambiental, dala ruma bele mosu degradasaun ambiente, ita hare katak iha parte sorin ai Parapa, ema sira halo degradasuan ambiente diak no sira la halo tratamentu kimiku barak liu ba kolan ida ne’e.
Xefe grupu Tekniku, Joao Pereira da Silva, nudar joven ida iha municipio ne’ebe refere, hatudu nian komitmentu ho joven sira seluk, oinsa bele implementa programa hakiak ikan, iha sira nia rain. Joao ho nian grupu hatudu ona ezemplu diak, no sira bele realiza saida mak sai hanesan sira nian mehi.
“Prosesu awal ne’e hau hanoin normal, tuir ami hanesan forma grupu. Depois halo proposta ho komunidade lokal hanesan Administrador Municipio, Xefe Suku sira asina hotu, depois ami foin hatama ba MAP, iha prosesu nia laran ami hatama ami nia proposta ne ho hektar 2 depois ba iha ne’eba governu mak deside fo deit hektar 1. Entaun osan ne’e tau hamutuk $4000, inklui osan husi MAP fo ho $2000”. Esplika Joao
Joao ho nian grupu iha espiritu bo’ot no kontinua servisu maka’as nune’e iha futuru bele hetan produsaun bo’ot liutan, tanba sira fiar sei hetan benefisiu ne’ebe bo’ot liu iha tempu oin mai.
Xefe Suku Adelino Soares, hato’o nian lia fuan liu husi seremonia kolleita ikan katak fatin hakiak iha aldeia Aiteas, nudar programa pilotu. Programa ne’e importante no bele implementa iha municipio Manatuto.
“Hau hanoin ba oin ita labele para to iha ne’e deit, tenki iha nia kontinuasaun tamba area ida ne’e ai parapa barak, ida ne’e bele proteze ona ita nia ambiente”. Hateten Adelino
Xefe Suku Adelino nian hanoin , la ses husi governu nian politika ne’ebe hateten katak obejitivu husi atividade ida ne’e, hodi bele hasae komunidade nian rendimentu ekonomia, hodi bele responde ba sira nian nesesidade. Maibe persija iha treinamentu ne’ebe klean, hodi bele aumenta koñesimentu no bele loke servisu ba komunidade sira.(Elsio Jong)