Atu hala’o implementasaun atividade hapara repacking produtu Diresaun Jeral Pecuaria e Veternaria MAP servisu hamutuk Ministério Comersio e Industria no Ministério Saude sei implementa Decreto Lei 13/2014 kona ba kondisaun higiene sanitaria no preparasaun fa’an na’an iha kapital Dili. Diretór GeralAntoninho Karmo informa iha nia servisu fatin MAP Comoro Dili, Quarta 31 de Agusto 2016.
Iha dia 29 Junho 2016 iha despaço konjunto ida entre Ministério Agricultura e Pescas, Ministério Comersia e Industria no Ministério Saude sobre criação uma equipa conjunta para pescalisação das condição higene sanitaria na preparação e tratamento e venda do carne, ida ne’e mak agora implementasaun lao hela.
Durante ne’e MAP servisu hamutuk hoMinistérioComersia e Industria no MinistérioSaude hodi halo implementasaun kona ba sasan repacking ne’ebe importa mai husi rai liur ne’ebe fa’an nain sira halo pakote foun fali depois fa’an ba publiku, agora dadaun Ministério 3 ne’e servisu hamutuk hela hodi halo atuasaun no halo fiskalizasaun ou inspeksaun ne’e ita presiza halo duni.
Ami halo inspeksaun dala 2 ona no konsege detekta katak loja balun iha Dili laran halo foun fali ba sasan sira nebe’e importa husi rai liur mai, problema ne’e mak sasan sira ne’ebe importa husi rai liur ne’e pakote fiksu ona no nia temperatura mos fiksu tia ona maibe bainhira mai to’o iha Timor pakote ida ne’ebe fiksadu ona ne’e sira fera fali depois halo pakote ki’ik oan nebe mak la tuir ona kondisaun ne’ebe Decreto Lei numero 13/2014 ne husu. Tamba ida ne’e husi despasu konjunta Ministério 3 servisu hamutuk hodi halo atuasaun foti medidas balun hapara repacking iha loja sira ne’ebe iha, depois husu ba loja sira ne’e atu tuir rekezitus tekniku ne’ebe Decreto Lei numeru 13/2014.
Teknikamente sepakote ne’ebe importa mai husi rai liur ne’e sira ba buka hodi hetan aprovasaun husi ita nia Karantina, ita rekoñese katak pakote sira ne’ebe mai husi rai liur ne’e tuir ona standar internasional, liu-liu organizasaun ida naran Kodigus Alimentares ne’e sira hatur tia ona standar ne’e, mas bainhira nia mai iha rai laran tama iha portu no sira foti ba tau fali sira nia fatin entaun sira fera fali pakote ida ne’e ho maneiras oi-oin no temperatura husi 2oC -10 oC ne’e la estabil ona no la hanesan saida mak lei ne’e haruka, nune mos ema ne’ebe halo ita la hatene ema ne’e nia kondisaun oinsa? fatin ne’e kondisaun oinsa? depois pakote ne’e oinsa no pakote ne la hateten katak nia nain ne’e se? Nia halofalun foun fali ne’e bain hira? Foin dadaun sira halo mudansa ituan maibe ida ne’e la klaru, konserteza iha indikasaun bele lori moras ba ema, liu-liu bakteria ida naran Salmonela. Bakteria Salmonela perigozu tebes se bakteria Salmonela mak kontamina ba produtu sira ka nan sira nebe mai ne’e, ema bele kabun moras no mos ema bele mate, ne’e duni lei ne’e hatur kedas atu nune saude publiku ne’e ita prevene kedas para labele iha kontaminasaun. Esplika Diretór Jeral Pecuaria e Veternaria
Agora dadaun ita ho Ministério Comersio e Industria liu-liu inspesaun alimentar nian fo ona samada ba kompaña balun ou loja sira hodi hapara atividades repacking. Husi diresaun jeral veterinaria rasikkompaña balun mai iha ne’e atu husu requesitos governo nian ne’e mak saida.
“Hau nudar Diretór Geral hato’o kona ba Decreto Lei numero 13 nian atu sira bele aplika ida ne’e. Ita fo sansaun mak hapara ne’e maibe ita seidauk fo sansaun ida ne’ebe rigorozu atu selu hira, multa hira ne’e seidauk aplika tamba ita hatene katak faze sosializasaun hela. Kompañia sira mos sei prepara sira nia an se karik sira hakarak halo repacking no ita mos konsidera kona ba situasaun ekonomia iha ita nia rai laran ne’ebe mak barak liu depende ba importasaun no ita fo samada para sira bele hapara maibe inspesaun lao hela ita kaer sasan balun nebe repacking, liu-liu expire ou data liu tia ona ne’e ita kaer. Hatutan Diretór Jeral Pecuaria e Veternaria
Ita mos konsege halo tia ona destrusaun iha Tibar “Hau rasik ba ho Inspektor Alimentar ami rasik iha neba halo destrusaun tia ona ba sasan sira ne’e”. Ekipa ida foin dadaun ne’e kompostu husi Ministerio 3ne’e halo tia ona nia orariu hodi bele halo inspesaun ida regularmente lao ba loja sira deit maibe ba mos maluk sineza sira nebe faan sasan nebe repacking no ida ne’e mos sei halo atuasaun ba sira. Ne’ebe hau hateten ba publiku katak repacking ne’e iha perigozo tebes ba ita nia saude se bainhira halo kontaminasaun, tamba ida ne’e mak governu halo asaunbasituasaun ida ne’e.
Inspesaun ne’ebe maka ekipa halo ne’e barak liu harekona ba na’an liu-liu ayam potong, tamba hanesan ita hotu hatene ayam potong ne’e ita nia konsumedores rai laran ne’e barak liu, liu-liu iha povo kraik liu ne’e barak mak hanayam potong barak liu to ba iha suku sira ne’e ita nia konsumedores ayam potong ne’e barak tebes, ita hatene katak importasaun mos barak tebes kona ba ayam potong ou Frozen Chicken husi Brazil ne’e nia impaktu ba saude publiku.
Problema ba repacking ne’e impaktu boot tebes ba publiku, tamba ida ne’e mak halo atusaun ba ayam potong, maibe governo agora dadaun prepara hela kondisaun tamba orsamentune’e espera katak aprova iha Parlamentu atu bele hare oinsa mak ita halo kriasaun ayam potong ne’e rasik liu husi programa Stop Parentes no ita rasik kria iha ita nia rain atu nune’e ayam potong ne’e sai ayam potong Timor nian ne’ebe ita rasik kria atu nune labele sai fali ayam potong ne’ebe konzeladu. Maibe ita mos bele halo konzeladu wain hira ita hakarak distribui ba fatin dok hanesan ba Municipio sira atu nune’e sira bele hetan ayam potong ne’ebe freskukatak ita produz rasik iha rai laran no ita hatene lolos uza antibiotiku ka uza hormon no nia kadar ne oinsa, no publiku bele asesu ba ida ne’e fresku liu no bele diak ba ita nia saude.
Ida ne’e mak agora Governo liu husi dirasaun Jeral Pecuaria e Veterinaria ho suporta husi sua silensi Ministro Agrikultura, tanba iha fatin barak Ministru rasik hateten katak Stop Parentes ne’e programa ida ne’ebe inportante atu bele fo kualidade ho kuantidade produtu ne’ebe diak ba ita nia ekonomia tamba ita bele diminui importasaun.(Roger Lopez)














