Category Archive: Notisias Reguler

Sep 21

Diresaun Jeral Pecuaria e Veternaria sei foti medidas ba atuasaun repacking prudutus veterinaria husi nasaun liur

dscn6514Atu hala’o implementasaun atividade hapara repacking produtu Diresaun Jeral Pecuaria e Veternaria MAP servisu hamutuk Ministério Comersio e Industria no Ministério Saude sei implementa Decreto Lei 13/2014 kona ba kondisaun higiene sanitaria no preparasaun fa’an na’an iha kapital Dili. Diretór GeralAntoninho Karmo informa iha nia servisu fatin MAP Comoro Dili, Quarta 31 de Agusto 2016.

Iha dia 29 Junho 2016 iha despaço konjunto ida entre Ministério Agricultura e Pescas, Ministério Comersia e Industria no Ministério Saude sobre criação uma equipa conjunta para pescalisação das condição higene sanitaria na preparação e tratamento e venda do carne, ida ne’e mak agora implementasaun lao hela.

Durante ne’e MAP servisu hamutuk hoMinistérioComersia e Industria no MinistérioSaude hodi halo implementasaun kona ba sasan repacking ne’ebe importa mai husi rai liur ne’ebe fa’an nain sira halo pakote foun fali depois fa’an ba publiku, agora dadaun Ministério 3 ne’e servisu hamutuk hela hodi halo atuasaun no halo fiskalizasaun ou inspeksaun ne’e ita presiza halo duni.

Ami halo inspeksaun dala 2 ona no konsege detekta katak loja balun iha Dili laran halo foun fali ba sasan sira nebe’e importa husi rai liur mai, problema ne’e mak sasan sira ne’ebe importa husi rai liur ne’e pakote fiksu ona no nia temperatura mos fiksu tia ona maibe bainhira mai to’o iha Timor pakote ida ne’ebe fiksadu ona ne’e sira fera fali depois halo pakote ki’ik oan nebe mak la tuir ona kondisaun ne’ebe Decreto Lei numero 13/2014 ne husu. Tamba ida ne’e husi despasu konjunta Ministério 3 servisu hamutuk hodi halo atuasaun foti medidas balun hapara repacking iha loja sira ne’ebe iha, depois husu ba loja sira ne’e atu tuir rekezitus tekniku ne’ebe Decreto Lei numeru 13/2014.

Teknikamente sepakote ne’ebe importa mai husi rai liur ne’e sira ba buka hodi hetan aprovasaun husi ita nia Karantina, ita rekoñese katak pakote sira ne’ebe mai husi rai liur ne’e tuir ona standar internasional, liu-liu organizasaun ida naran Kodigus Alimentares ne’e sira hatur tia ona standar ne’e, mas bainhira nia mai iha rai laran tama iha portu no sira foti ba tau fali sira nia fatin entaun sira fera fali pakote ida ne’e ho maneiras oi-oin no temperatura husi 2oC -10 oC ne’e la estabil ona no la hanesan saida mak lei ne’e haruka, nune mos ema ne’ebe halo ita la hatene ema ne’e nia kondisaun oinsa? fatin ne’e kondisaun oinsa? depois pakote ne’e oinsa no pakote ne la hateten katak nia nain ne’e se? Nia halofalun foun fali ne’e bain hira? Foin dadaun sira halo mudansa ituan maibe ida ne’e la klaru, konserteza iha indikasaun bele lori moras ba ema, liu-liu bakteria ida naran Salmonela. Bakteria Salmonela perigozu tebes se bakteria Salmonela mak kontamina ba produtu sira ka nan sira nebe mai ne’e, ema bele kabun moras no mos ema bele mate, ne’e duni lei ne’e hatur kedas atu nune saude publiku ne’e ita prevene kedas para labele iha kontaminasaun. Esplika Diretór Jeral Pecuaria e Veternaria

Agora dadaun ita ho Ministério Comersio e Industria liu-liu inspesaun alimentar nian fo ona samada ba kompaña balun ou loja sira hodi hapara atividades repacking. Husi diresaun jeral veterinaria rasikkompaña balun mai iha ne’e atu husu requesitos governo nian ne’e mak saida.

Hau nudar Diretór Geral hato’o kona ba Decreto Lei numero 13 nian atu sira bele aplika ida ne’e. Ita fo sansaun mak hapara ne’e maibe ita seidauk fo sansaun ida ne’ebe rigorozu atu selu hira, multa hira ne’e seidauk aplika tamba ita hatene katak faze sosializasaun hela. Kompañia sira mos sei prepara sira nia an se karik sira hakarak halo repacking no ita mos konsidera kona ba situasaun ekonomia iha ita nia rai laran ne’ebe mak barak liu depende ba importasaun no ita fo samada para sira bele hapara maibe inspesaun lao hela ita kaer sasan balun nebe repacking, liu-liu expire ou data liu tia ona ne’e ita kaer. Hatutan Diretór Jeral Pecuaria e Veternaria

Ita mos konsege halo tia ona destrusaun iha Tibar Hau rasik ba ho Inspektor Alimentar ami rasik iha neba halo destrusaun tia ona ba sasan sira ne’e. Ekipa ida foin dadaun ne’e kompostu husi Ministerio 3ne’e halo tia ona nia orariu hodi bele halo inspesaun ida regularmente lao ba loja sira deit maibe ba mos maluk sineza sira nebe faan sasan nebe repacking no ida ne’e mos sei halo atuasaun ba sira. Ne’ebe hau hateten ba publiku katak repacking ne’e iha perigozo tebes ba ita nia saude se bainhira halo kontaminasaun, tamba ida ne’e mak governu halo asaunbasituasaun ida ne’e.

dscn6552Inspesaun ne’ebe maka ekipa halo ne’e barak liu harekona ba na’an liu-liu ayam potong, tamba hanesan ita hotu hatene ayam potong ne’e ita nia konsumedores rai laran ne’e barak liu, liu-liu iha povo kraik liu ne’e barak mak hanayam potong barak liu to ba iha suku sira ne’e ita nia konsumedores ayam potong ne’e barak tebes, ita hatene katak importasaun mos barak tebes kona ba ayam potong ou Frozen Chicken husi Brazil ne’e nia impaktu ba saude publiku.

Problema ba repacking ne’e impaktu boot tebes ba publiku, tamba ida ne’e mak halo atusaun ba ayam potong, maibe governo agora dadaun prepara hela kondisaun tamba orsamentune’e espera katak aprova iha Parlamentu atu bele hare oinsa mak ita halo kriasaun ayam potong ne’e rasik liu husi programa Stop Parentes no ita rasik kria iha ita nia rain atu nune’e ayam potong ne’e sai ayam potong Timor nian ne’ebe ita rasik kria atu nune labele sai fali ayam potong ne’ebe konzeladu. Maibe ita mos bele halo konzeladu wain hira ita hakarak distribui ba fatin dok hanesan ba Municipio sira atu nune’e sira bele hetan ayam potong ne’ebe freskukatak ita produz rasik iha rai laran no ita hatene lolos uza antibiotiku ka uza hormon no nia kadar ne oinsa, no publiku bele asesu ba ida ne’e fresku liu no bele diak ba ita nia saude.

Ida ne’e mak agora Governo liu husi dirasaun Jeral Pecuaria e Veterinaria ho suporta husi sua silensi Ministro Agrikultura, tanba iha fatin barak Ministru rasik hateten katak Stop Parentes ne’e programa ida ne’ebe inportante atu bele fo kualidade ho kuantidade produtu ne’ebe diak ba ita nia ekonomia tamba ita bele diminui importasaun.(Roger Lopez)

Sep 21

MAP Realiza TOT ba Exstensionista, Kona ba Area Irigasaun, Agricultura no Horticultura

Elsio Jong

dg-deoHodi atinji agriclutura sustentavel, governu Timor-Leste liu hosi Ministeriu Agricultura e Pescas, kontinua hasa’e kapasidade tekniku sira hodi aumenta konyesementu kona ba teknolojia ba iha area irigasaun nian.

Liu hosi diresaun Agricultura e Horticultura, iha loron 13/09, realiza treiamentu kona ba Training of Trainer ba extensionista sira iha municipio Ainaro, Manufahi no Covalima.

Director Geral da Agricultura e Horticultura, Deolindo da Silva, hato’o palestra iha abertura katak, principal hosi treinamentu ida ne’e hodi bele hetan esperiensia liu-liu ligadu ho area irigasaun nian.

“Oinsa extensionista sira bele tuir informasaun ne’e ho diak para bele hetan esperiensia teknologia, treinador hosi Indonesia, liu-liu oinsa maka aktividade integradu ne’e bele mosu iha area irigasaun hanesan Rai Bere, Casa Bonuk, Karau Ulun no Oebaba. Oinsa maka sira bele uza fali koileta Hare”. Esplika Deolindo

Director Deolindo, realsa liutan katak, extensionista sira mos bele hatene kona ba Hare kain maran ne’e bele sai abudu organiku ne’e nian prosesu ne’e oinsa, tenke uza material restu hosi koileta.

Tuir Director Deolindo, katak liu hosi kursu Training of Trainer (TOT), ba iha oin tekniku sira ne’e sei sai mestre, hosi siensia ne’ebe sira hetan, liu-liu transfere ba agricultor sira iha rai laran, hodi bele servisu hamutuk iha natar no to’os

MAP iha tempu agora, hapara ona importasaun fini, ba media MAP, Director Deolindo, esplika katak hahu hosi tinan 2015, MAP hapara ona 65% importasaun fini.

“Ho maneira hotu hosi sirkulasaun osan ne’e, labele ba iha liur pelu menus sirkula iha rai laran. Halo agricultor sira ativu hodi produs fini no fo inisiativa ba ita nia produtor fini, maibe hapara fini ne’ebe identifikadu la inkluin modo tahan, no Hare rai maran”. Esplika Deolindo

Liu hosi MAP halo ona lansamentu ba fini ho variedade iha fulan hirak liu ba. Hosi esforsu tekniku sira, bele halo produs ona fini ho variedade ne’ebe ho kulaidade diak.

Treinamentu ne’ebe hala’o iha edefisiu MAP iha Municipio Ainaro, hetan partisipasaun masimu hosi tekniku sira hosi municipio Ainaro, Covalima no Manufahi

Sep 21

DNPV Halo Enkontru Harmonizasaun Ba Dezenvolve Pecuaria no Veterinaria

_dsc7341Rozer Lopes

Dili – Ministeriu Agricultura e Pescas (MAP), liu hosi diresaun pecuaria no veterinaria, kontinua servisu maka’as hodi dezenvolve seitor pecuaria no veterinaria iha Timor-Leste.

Politika hosi MAP hakarak hasae kualidade animal, oinsa hakiak animal ho nia nutrisaun ne’ebe diak no bele hasae rendimentu ekonomia komunidade ne’ebe hakiak animal.

Director Jeral Pecuaria e Veterinaria, Antoninho do Carmo, ba media MAP esplika katak diresaun pecuaria no veterinaria hodi halo enkotnru harmonizasaun, hodi aprezenta atividade ne’ebe implementa ona iha tereno no prepara planu ba iha oin.

Tekniku pecuria no veterinaria Postu Admistrativu no Sub distrito nian, mai iha nasional hodi bele Harmoniza ita nia Servisu, iha Plano asaun annual. ita hala’o implementasaun iha kraik depois hosi Nasional fo hanoin ba malu, halo avalisaun internal hodi bele hare katak progresu dezenvolvimento iha seitor Pecuria no Veterinaria nian”. Tenik Antoninho

Enkontru ne’ebe hala’o iha salao MAP, iha loron 19/09, halo mos avaliasaun kona servisu ne’ebe halo ona iha baze no fo apresiasaun ba ekipa tekniku sira ne’ebe kontribui ona sira nia papel ne’ebe bele fo benefisiu ba komunidade.

Tuir Director Jeral Antoninho, ba media MAP esplika katak maske servisu iha terenu lao maibe ekipa sira sei hasoru difikuldade no obstaklu ba iha transporte.

_dsc7346

Servisu Pecuaria no Veterinaria nian iha vasinasaun, nudar programa ne’ebe importante hodi implementa iha suco tomak. Director Jeral Antoninho informa ba media MAP katak vasinasaun ne’ebe MAP aplika, uza mekanizmu oinsa involve komunidade.

“Komunidade sira hetan vasinasaun komunitaria ne’e voluntariumente, ne’e laos hetan ajudus ruma hosi governo, tanba ekipa tekniku sira iha baze limitadu. Fo treinamento ba komunidade sira atu halo vasinasaun ba animal manu, maibe ba karano fahi ami mak halo vasinasaun. Ami konsidera katak, fahi barak mak mate, ida ne’e tamba virus”. Esplika Antoninho.

Director Jeral Pecuaria no Veterinaria, informa liutan katak vasinasaun ba animal implemeta iha municipio tomak inklui rejiaun otonomia Oe-cusse

Xefe Departementu Pecuaria no Veterinaria, Municipio Bobonaro, Aleixo Soares, informa ba media MAP katak objetivu hosi enkontru ida ne’e atu harmoniza enkontru no halo harmonizasaun entre ekipa tekniku sira.

“ami evalua servisu ne’ebe ami halo tinan ida nian, atu ne’e iha futuru ami bele hadia dezafiu no obstaklu ne’ebe ami hasoru durante ne’e iha kampo”. Tenik Aleixo

Xefe Departementu Aleixo, afirma katak servisu ne’ebe aplika baze sei hasoru obstaklu barak, dala barak ekipa teknika sira laiha transporte hodi apoiu sira nian atividade maibe ida ne’e la siknifika katak impede no servisu lao. Ekipa sira esforsu an nafatin hodi halo servisu ho komunidade sira.

 

Sep 20

KONSATIL Kontinua Implementa Servisu Ba Hakotu Hamlaha no Malnutrisaun iha TL

_dsc7220_dsc7189 _dsc7190 _dsc7231 Rozer Lopes & Imaculada

Governu Timor-Leste kontinua hala’o servisu hodi hakotu hamlaha no malnutrisaun iha Timor-Leste. Liu hosi Konselhu Nasional Seguransa Alimentar e Soverania Aihan Timor-Leste (KONSATIL), kontinua kria ekontru regular hodi fo atensuan masimu ba iha seguransa alimentar.

Enkontru ne’e partisipa hosi ministeriu Saude, Edukasaun, MSS, Finanças, MCIA, Prezedensia da Republika no MAP, foka liu kona ba seguransa alimentar, hodi kontinua servisu maka’as atu povu Timor la menus ai han, iha salao MAP Comoro Dili, loron 16/09.

Tuir dadus ne’ebe akumula ona katak iha suku 6 mak nian komunidade moris vulneravel tanba menus ai han. Vice Ministru Agricltura e Pescas, Marcos da Cruz, esplika ba media MAP katak, liu hosi KONSATIL, kria ona ekipa ho naran Secretariadu Tekniku Permanente (STP), hodi akumula dadus iha suku laran,ne’ebe menus ai han.

Ita persiza halo aktividade iha suco balun, hanesan suco ida iha Baucau mak suco Afaça, iha Bobonaro mak suco Daudo no Manufahi suco Fahi Nehan. Sei halo atividade oin-oin hosi Ministériu relevante, ne’ebe hola parte iha KONSANTIL”. Tenik Marcos da Cruz

Vice Ministru Marcos, reafirma liutan katak, MAP sei aloka orsamentu rasik ba atividade ne’ebe MAP sei organiza. Kada ministeriu ne’ebe tama iha KONSANTIL sei kria sira nian atividade ho orsamentu ne’ebe ne’ebe aloka.

Tuir dadus ne’ebe MAP rekolha ne’ebe afeita hosi El-niño hatudu katak iha suco 6 ne’ebe grave.

Vice Ministru Marcos, hateten katak tenke kria lalais programa ba komunidade sira ne’ebe afetadu.

“Ita hili suco 3, hodi halo atividade integradu. MAP halo servisu oinsa mak atu amenta produsaun, hosi Ministerio Saude halo sosializasaun konaba Mal Nutrisaun, inkluis mos ministerio sira seluk. Tempu agora mudansa klimatika akontese, no ida ne’e halo komunidade iha suco balun menus ai han, maibe fatin seluk balun komunidade sira koeleta Hare, liu-liu iha Uato-Lari no Uatu Carbau municipio Viqueque, Municipio Manufahi, Covalima, Ainaro no Municipio Bobonaru ba produsaun Hare no Batar ne’ebe produs ho kualidade diak”. Esplika Marcos

Xefe Departementu Seguransa Alimentar MAP, Rofinho Soares Gusmáo, ne’ebe mos hola parte iha enkontru ne’e esplika katak ekipa tekniku iha tereino, liu-liu ba servisu seguransa ai han no nutrisaun, aprezenta rezultadu avaliasaun.

“Rezultadu no verifikasaun ba Suco atu implementa aktividade oinsa mak atu muda mentalidade no konsensia liu-liu iha seitor agricultura, Saude, liu-liu liga ba kna’ar kada Ministerio”. Tenik Rofihno

Xefe departementu Rofinho , afirma liutan katak, bazeia ba rezultadu dadus ne’ebe mak iha, mai husi parte fontes 3, mak hanesan husi Ministerio Saude TLFNS nebe’e liga ba iha Nutirsaun no Aihan no Demography Health Survey (DHS), katak afetadu hosi El-niño, indika katak kuaze suco 442 iha teritoriu tomak sei sai vulneravel .

Sep 19

Kompaña Aquaoptima Norwegia Hakarak Investe Iha Area Akikultura

Elis, Imaculada

1Dili – Ministeriu Agricultura e Pescas (MAP), ho nian politika promove no haburas hakiak ikan iha komunidade, ho objetivu hasa’e numeru consume ikan, tanba bele ajuda hasa’e nutrisaun, liu-liu ba labarik sira.

Liu hosi politika MAP nian ne’ebe komesa implementa ona iha baze, iha loron 13/9/16, MAP organiza sorumutu ba dahuluk ho kompaña Aquaoptima Norwegia, parseria ho kompaña lokal Real Solution, hodi hare liu ba dezenvolvimentu industria peskas, liu-liu iha parte hakiak ikan nian ka akikultura

Iha sorumutu ne’e Diretór Jeral, Acacio Guterres sublina katak ne’e hanesan fase primeiru hodi fo ideas ba malu, liu-liu iha parte tekniku hodi fo sujestaun ka lamentasaun ruma ba proposta ne’ebe kompaña hatama mai, atu nune’ebele dezenvolve proposta ne’e diak liu tan depois mak sei halo submisaun oinsa mak bele hetan orsamentu hodi bele investeiha area akikultura nian.

Sorumutu ne’ebe hala’o iha salao MAP, ba Media MAP, Diretór Jeral Pescas esplika katak, MAP halo ona Planu no aprezenta ba Konselhu Ministru, hodi buka alternativu seluk no labele depende barak liu ba mina, nune’e MAP fo orientasaun ba parte atividade produtiva hanesan akikultura no peskas oinsa atu dezenvolve diak liu para bele hetan reseitas ba nasaun no planu ba proposta ne’e ho orsamentu hamutuk 28 milioes dolar Americanu

Rekursu umanu konserteza ita presiza tamba ida ne’e teknolojia ida ne’ebe mak a’as iha mundu, hanesan ita hatene katak norwegia ne’e atividade industria area akikultura ne’e mais avansadu iha mundu tamba ne’e mak ita presiza rekursu humanu ne’ebe mak kapasitadu, hanesan mos ohin sira apresenta iha ne’e dehan katak kuandu atu implementa ita presiza mos rekursu umanu ne’ebe mak treina uluk lai iha Norwegia depois mai mak servisu hamutuk ho nia matenek nain sira hodi hamutuk atu implementa, Hateten Acacio

Director Acacio reafirma liutan katak, planu ne’e Ministério Agrikultura e Pescas hatama kleur ona ba Gabinete Ministru kordenador Assuntu Ekonomiko (MECAE) nian, atu konsidera hanesan planu investementu, ne’ebe ita hein iha tempu hirak tuir mai, bele konsidera hanesan planu investimentu ida atu oinsa mak bele implementa iha Timor. Ida ne’e hanesan mehi ida ba ita, hodi realiza ne’e hanesan orgulhu bo’ot ida ba Ministeriu Agrikultura e Pescas.

 

Sep 16

MAP Ho ACIAR Halo Workshop Hodi Estabelese “Redi KAMODI”

Elsio Jong

_dsc7116DILI – Ministeriu da Agrikultura e Pescas (MAP) liu husi Diresaun Geral Pecúaria e Veterinária (DGPV), halo workshop ho Australia Center International Agriculture Research (ACIAR) atu estabelese “Karau Ba Moris Diak” (Rede KAMODI), hosi loron 15-16/09 iha aula CRS Mandarin.

Director Geral Pecuaria e Veternaria, Antoninho do Carmo, iha abertura hateten katak enkontro ne’e hanesan start up workshop ou workshop hahu nian, ho projeto ACIAR ne’ebé koopera entre Governo Timor Leste liu-liu Ministeriu MAP, atu bele hare kona ba estabelesimento projeto ida naran Redi KAMODI.

Director Geral Antoninho, informa ba Media MAP katak kna’ar lolo’os projeto ne’e, iha komponente 4 ne’ebe importante, atu hare’e liu ba peskiza produsaun pecuaria nian ou produsaun karau nian, bisnis merkadoria nian, komunikasaun nian no mós administrasaun iha projeto ACIAR ne’e nia laran.

“Projeto ACIAR nian lolo’os ne’e servisu hamutuk ho animal nain sira, liu-liu karau nain sira iha kampo. Fatin ne’ebé mak hahu iha Fatcahi-Same, Aidaba Leten-Maliana hodi bele hare’e oinsa mak bele hakiak karau ne’e atu orienta iha merkado”. Tenik Antonino do Carmo.

Objetivu boot hosi projetu ne’e katak atu muda povu nia moris iha area rural no muda sistema hakiak karau ne’ebe ho kualidade, hodi bele ajuda povu harii ekonomia ne’ebe sustentavel.

Director DNP, Domingos Gusmao

Iha fatin hanesan Diretor Nacional Pecuaria-MAP, Domingos Gusmão hateten, Redi KAMODI ne’e atu halo peskiza ida, kona ba dezenvolve karau vaca no karau Timor iha ita nia rai, alende ne’e mós bele asesu ba iha Mercado.

Liu hosi projetu ida ne’e ACIAR ho MAP asina ona akordu to’o tinan 5, no teknikamentu sei involve Universidade Nasional Timor-Leste no Univerisdade Queensland-Australia ho komunidade sira.

Orsamentu ba iha projetu ida ne’e kuaze $ 1 miloens, ne’ebe hetan apoiu Governo Australia.

 

Sep 16

MAP Kontinua Apoiu Estudante TL Tuir Formasaun Agricultura Iha Israel

“MAP kria visaun ba longo prazu, hodi apoiu joventude sira hodi aumenta sira nian kapasidade, tanba partisipasaun joventude iha seitor agricultura sustentavel ne’e importante”

Roger Lopes

_dsc6954Dili – Estudante Timor –Leste hamutuk 30 pessoal ba tuir formasaun segundu fase iha Arava Internasional Center for Agriculture Training (AICAT) iha nasaun Israel ho objetivu atu aumenta kapasidade iha area agrikultura.

Ministro Agrikultura e Pescas, Estanislau Aleixo da Silva Iha salaun MAP Comoro–Dili esplika katak oportunidade ida ne’e oferese husi Governu Israel ba estudante segundu fase ne’e hamutuk 30, nebe’e mai husi finalisa UNTL, UNITAL inklui estudante Eskola Tekniku Agrikola iha area agrikultura durante tinan ida iha nasaun Israel.

“Programa ne’ebe MAP simu, oferta husi governu Israel. Ba iha grupu 2 ne’e nian numeru aumetan. Oportunidade diak ba juventude sira hodi aprende no hetan esperiensia foun. Imi bele aprende buat ruma ne’ebe diferente no foti desizaun saida mak imi bele halo bainhira imi fila fali mai Timor”. Tenik Estanislau

Ministru Estanislau, hatutan liutan katak estudante sira sei aprende teoria no pratika, liu-liu iha area agricultura nian, ligadu ho industrial ne’ebe uza teknolojia ne’ebe modernu

Iha fatin hanesan Diretór Nacional Formação Tecnica Agricola, Ipolito da Costa mos informa katak treinamento ne sei fahe ba kompustu rua. Treinamentu teoria no pratika, Pratika durante semana ida, sira sei hamutuk ho agricultor sira hodi hala’o servisu direita iha kampu, no teoria nian sira mai klase para simu teoria hamutuk ho nasaun sira seluk, tanba treinamentu depende ba agricultor sira, bolu ho naran farmer community tanba komoditi ne’e barak liu maka modo deit. Ne’e duni estudante sira aprende, oinsa kuda modo inklui balun iha area marketing, balun ba iha prosesamentu aifuan hanesan pateka tanba agrikultor iha Isreal ne’e iha idak-idak nia area.

Iha biban ida ne’e, Antonio Dimetrio Cabral Dos Santos, nudar familia husi Estudante Formasaun AICAT husi Municipio Manatuto, Posto Administrativo Laclo hatoo sira nia apresiasaun ba Governu Timor –Leste liu-liuba Ministerio Agrikultura e Pescas, tanba fo oportunidade diak ba sira nia oan sira, ne’ebe bele ajuda oan sira nian futuru.

Estudante husi UNTL Fakuldade Agricultura, Victor Da Costa Ximenes Gama,   ba media MAPA hateten katak sente kontenti no orgulho tanba Governu Timor- Leste liu husi Ministerio da Agricultura e Pescas, bele establese akordu ne’e depois haruka estudante selesionadu ba tuir formasaun iha AICAT, durante tinan ida hein katak ami fila mai bele kontribui ba prosesu dezenvolvimentu, liu-liu iha seitor Agricultura.

 

Sep 16

MAP Kria Rede Agrometeorolójika no Sistema Cloud Database, Hodi Ajuda Agricultor Ba Situasaun Klima

Elsio Jong

 

_dsc6759Dili - Ministeriu Agricutura e Pessca (MAP), liu hosi Diresaun Nacional de Pesquisa Estatisca e Informacao Geografica (DNPEIG), Departementu Agricultural Land Use and Geographic Information Systems (ALGIS), lansa ofisial rede agrometereolójika no aplikasaun sistema cloud database.

 

Objetivu hosi agrometereolójika, atu ajuda MAP hodi bele fahe informasaun ba komunidade agricultor sira iha baze, relasiona ho klima temperature hanesan udan no anin, atu nune’e agricultor sira bele iha konyesementu ba klimátika.

 

Director DNPEIG, Claudino Ninas Nabais iha nian palestra esplika katak metereologia instala estasaun ho total 43, ne’ebe kobre iha munisipiu 13. Instalasaun metereologia ne’e hetan suporta liu hosi Camões I.P, Seed of Life no GIZ. Lia fuan hira ne’e Direcor Claudino hato’o iha loron lansamentu ofisial rede agrometeorolójika no aplikasaun sistema cloud database, iha loron 6/09, Timor-Plaza.

 

“MAP liu hosi diresaun pesikza nian transfere informasaun kona ba udan no anin ne’ebe iha ligasaun ho klimátika nian. Dadus kona ba klimátika, ligs ba servisu agricultor nian bele utiliza dadus hirak ne’e hodi bele fahe informasaun ba komunidade sira”. Tenik Claudino

 

Director Claudino, esplika klean liutan katak, hosi instalasaun estasaun hirak ne’e, atu hadia no hametin sistema monitorizasaun ba klima iha Municipiu13 no fo koñesementu kle’an liutan konaba impaktu mudansa klimatika nian, ba iha produsaun agrikola no ambiente hodi fo asistensia atu produtor rural sira bele hetan asesu ba analiza agrometerolojika nian rezultadu. Informasaun ne’ebe hetan hosi sistema ne’e sai hanesan baze hodi determina polítika nasionál hirak ne’ebe bazea ba evidensia.

 

ALGIS ninian kna’ar mak halo mapamentu ba pontensia agricultura, estabelese estasaun klimátika no produz informasaun klimátika (bulletin).

 

Liga ba tipu estasaun agrometeorolójika, hahu ona reinstala estasaun iha tinan 2004, tipu estasaun mak hanesan CIMEL 12 (modelu 405 & 420, HOBO 31 (typo 5: standard micro: GSM:satellite: RX3000) no suporta hosi programa CIRAD, SOL, FAO, JICA no Camões I.P.

 

Vantazen estasaun agrometeorolójika automátiku katak atu hetan dadus atual “realtime” kona ba klima, fiabilidade hosi observasaun katak kada minitu, óras, loron, semana, fulan no tinan.Disponibilidade ba dadus dijitais prosesu no informasaun no hamensu servisu iha iha kampu.

 

Agrometerolojia mos bele halo analiza ba impaktu fenómena El Ninõ no La Ninã katak, fo koñsementu kle’an kona ba impaktu hosi ENSO iha kada zona agro-ekolójika no parte hotu bele prepara ho di’ak atu hasoru fenómenu hirak ne’e.

 

Xefe Departementu ALGIS, Jose Quintao Amaral Goncalves, iha nian intervensaun hateten katak servisu ne’ebe ALGIS halo hahu kedas hosi 2014, hodi hatudu rezultadu ne’ebe mak hakarak atu atinzi mak direita ba koperasaun mekanizmu agrometodolojia iha tinan 2 nia laran, konsege ajuda hodi estabelese estasaun hamutuk 7 ho tipu sistema konekasaun internet.

 

 

Sep 01

MAP Diskuti Resistensia Anti Microbia husi Animal ho Parseiru husi Ministerio Saude , WHO, OMS no FAO.

_DSC6277Dili- Ministério Agricultura e Pescas halao sorumutu ho Minsterio Saude, WHO no FAO hodi diskute konaba Resistensia antimikrobiu ka Anti Microbiotic Resistance (AMR) ba saude animal, nudar isu global iha world assembly, ba Organizasaun Mundial Saude (OMS) nian hatur ona katak, governante Timor Leste iha komitmentu servisu hamutuk atu bele redus resistensia antimikrobiu. Sorumutu ne’e hala’o iha loron24 de agusto 2016 iha salaun enkontru MAP.

Vice Ministro Agricultura e Pescas, hateten katak, Ministerio iha komitmentu boot hodi bele kontribui atu nue’e bele servisu hamutuk, hodi asileira ou bele diminui recistensia kribelidade, atu nune’e forma taks force ida ne’ebe hamutuk ho Ministerio Saude, OMS inklui FAO, para bele hare taks force ida ne’e, husu mos atu bele lidera hosi Ministerio Saude ho Ministerio Agricultura, hamutuk bele hare kestaun ida ne’e ho seriu. Timor Leste iha tinan 2011, sai tiha ona membru ba organizasaun mundial saude Animal nian, Ministerio mos hetan ona asistensia konaba servisu Veternaria nian no perfomens ba dezempenhu ne’e halo tiha ona analiza GAP.

Vice Ministru Marcos, esplika katak servisu veternaria nian klaru tebes, atu bele asegura regulamentu sira ne’e. “Regula oinsa maka uza aimoruk iha ita nia lei organika,Ministerio Agricultura nian liu-liu iha Diresaun Veternaria nian, fo mandatu hodi bele uza produtu Veterninaria nian, liu-liu uza aimoruk iha Timor leste, tamba ida ne’e ministerio mos prepara esbosu ida sobre oinsa mak bele uza aimoruk ne’e”.

Diretór Geral Pecuaria e Veterinaria, Antoninho do Karmo, informa katak, iha prediksaun katak tinan 2050 oin mai iha posiblidade iha ema barak mak sei mate tanba Resistensia husi anti microbiotika, anti mikrobiotik ne’e tuir lolos uza para atu trata animal ou ema moras husi mikrobia maibe bainhira ita la uza ho rasional ba animal dala ruma prezudika Resistensia, labele kura moras ida ne’e halo ema barak sei mate.

“Uza aimoruk antibiotika ba animal ne’e barak liu mak mai husi MAP, tamba ne’e kada tinan ita hola aimoruk liu hosi prosesu aprosionamentu atu nune’e bele halo tratamentu ba animal sira. Uza antibiotika iha kampu, (antibiotic resistance, red ), entaun ita mos establese baze dadus ne’ebe ekipa tekniku iha kraik liu-liu iha nivel postu administrativu to’o iha suco no aldeia. Bainhira sira halo tratamentu ba animal uza aimoruk ne’e, sira halo relatoriu mai tamba sistema baze dadus ne’ebe diresaun nasional veterninaria iha tiha ona, hanesan sistema vizilansia ne’ebe ita halo mesmu ita seidauk fo atensaun tomak spesifikamente ba AMR, maibe termu nivel politika no nivel teknika komesa ita aselara dadaun ona iha ita nia servisu hirak ne’e”. Tenik Antoninho do Carmo

Iha parte Diresaun Nasional Pescas, iha aquikultura bele involve tanba tuir reprezentante FAO hateten katak, MAP halo analiza atu bele reformaliza politika ministerio nian.

AMR bele fo Inpaktu ba ema nia saude, tamba ne’e Ministerio presisa tau atensaun ba dezenvolvimentu seitór agricultura,Liu-liu Pecuaria nian. Ministeriu saude sei aprezenta situasaun atual Timor Leste nian iha seitor hirak ne’e, hanesan seitor agricultura ho seitor saude nian konaba AMR ida ne’e ba konselu diretór no bele formaliza iha nivel politika, atu bele establese taks force.

_DSC6308Horacio Amaral dos Santos Guterres, Diretór Nasional Aquikultura, iha Fatin hanesan esplika katak, sedauk uza antibiotik barak, maibe aguatik animal ka animal ne’ebe hakiak iha bee laran hanesan ikan bee midar no bee meer ka bee mistura ou salobra.   Ita mos ohin loron importa hahan ikan ne’ebe fo han ikan. Aihan ne’ebe maka fo han ikan mai husi fabrika ida ne’ebe formula hahan ne’e, iha nia kompozisaun nutrisaun ne’ebe mak valor boot, hakarak ka lakoi sira uza sasan kimiku balun iha laran, automatikamente ema uza sasan kimiku. Ikan ne’ebe bele moris lalais, mais iha parte seluk bele afeita mos ba ema nian saude, ne’e ita hare ba sasan kimiku ne’ebe ita uza ba hakiak ikan nee”. Ita rekoñese regulamentu hirak ne’e maibe iha esbosu diploma Ministériu ne’ebe koalia kona ba lisensamentu hosi oinsa hakiak ikan ,maibe iha regulamentu balun ita seidauk koalia konaba kímiku ou antibiotik sira ne ita laiha. Tenik Horacio Amaral dos Santos Director Nacional Aquikultura.

Rozer Lopes

 

 

 

 

Sep 01

Hasae Produsaun no Qualidade Hortikultura, MAP hala’o sorumutu ho AVANSA

_DSC6216Dili-Ministério da Agricultura e Pescas hala’o sorumutu kona ba Working Group Hortikultura hamnutuk ho Parseiru Dezenvolvimentu USAID ba projetu Avansa iha Timor Leste. Iha encontro ne’e assuntu inportante nebe sai hanesan agenda maka oinsa hasaé produsaun no kualidade hortikultura nian, liu liu ba grupu agrikiltores hortikultura no fatin sira nebe konsiderahanesan centru hortikultura, maka Munisipiu Ermera, Ainaro,Aileu no Manufahi.

Amaro Ximenes, Diretór Nacional Agricultura Horticultura e Extensaun, iha Enkontro ba Working Group Hortikultura nian ne’e hateten katak “ iha atividade ne’e ita akumula grupu agrikulture sira ne’ebe iha relasaun ho hortikultura, liu-liu iha, ne’ebe maka ita hanesan sentru de hortikultura. Iha projetu ne’e mos ita liga entre grupu agricultor sira nia produtu ba iha merkadu, ida seluk mak ita nia grupu agricultor sira nian kapasidade de finansiamentu menus tebes, nune liu husi projetu ne’e ita liga ba ajensia ne’ebe bele fo kreditu ba agrikultor sira atu bele hakbit sira nia modal ka sira nia orsamentu para sira bele haforsa sira nia atividade liu-liu iha area ortikultura nian”. Tenik Diretór.

Diretór Amaro, hatutan tan katak Asosiasaun hortikultura presija estabelese iha Timor tanba merkadu hodi faan produtus sedauk eziste. Liu husi asosiasaun ida ne’e, fasil atu asesu ba merkadu no bele tau produtu iha fatin refere.

MAP aprezenta rekomendasun ba iha projetu avansa katak bainhira atu forma, bele kopera hamutuk entre MAP ho AVANSA, ho nune’e bainhira projetu ne’e remata MAP bele kontinua halo nian responsabilidade masimu iha asosiasaun hodi kontinua lao ba oin

Assesor USAID’S Avansa Agrikultura, Osorio C. Do Rego katak Agora dadaun iha grupu besik 40 no membru ne’ebe servisu iha grupu sira ne’e hamutuk400 resin iha municipio 5 hanesan Dili, Ainaro, Aileu, Bobonaru no Ermera.

“Sira kuda bazeia ba buat ne’ebe merkadu persiza, liu-liu supermerkadu 5 ne’ebe maka ami servisu hamutuk hanesan Kmanek , Dili Mart, W4, Lider. Supermerkadu ne’e kuandu presija modo saida, ami lori informasaun sira ne’e hato’oba grupu agrikultor sira depois sira iha interese atu kuda. ami prontu organiza hanesan hanorin tekniku oinsa bele kuda buat sira ne’e, kuandu hotu ona supermerkadu sira mos ba, alem de ida ne’e iha mos akordu entre supermerkadu ho grupu Agrikultor sira ne’e, Avansafasilita para sira bele iha konkordansia ruma antes lori ba faan. Sira iha ligasaun ba malu nebe sira ihainformasaun ne’ebe servisu hamutuk ba futuru no garantia merkadu maka ida ne’e”, Esplika Osorio

Asesor Osorio, hatutan katakasosiasaun ortikultura ne’e hanesan fatin ida deit, atu akumula individual ou instituisaun ou negosiador sira nebe maka halo atividade iha area hortikultura, tamba iha ne’eba sira barak hetan problema nebe hanesan no sira mos iha interese nebe mak hanesan.

_DSC6223Project Management Specialist Economic Growth Program USAID, Flavia Araujo da Silva, informa liu hosi sorumutu ida ne’e katak, agora dadaun projetu AVANSA agrikultura, servisu hamutuk ho MAPiha area Hortikultura no foka liu ba iha ortikultura. NGO nodonor mos bele fahe informasaun ba malu kona ba saida maka akontese iha area Hortikultura.

“Iha municipio ida, ami tenta halo hanesan demoplot ne’ebe hatudu konaba pratika oinsa ita bele hasae produsaun, depois ho kuda modo sira, liga mos ami nian agricultor sira ne’ebe ami suporta ba merkadu, se sira kuda ai han iha garanti merkadu ne’ebe atu sosa sira nian produtu wainhira kolleita”. Tenik Flavia.

Elsio Jong

Older posts «

» Newer posts