MAP-UNDP liu Hosi Projeitu ATSEA-2 Hodi Haree Kona-bá Rekursu Mariña

Estrela inativaEstrela inativaEstrela inativaEstrela inativaEstrela inativa
 
Fotografia/Elsio Jong/INFO-MAP
Dili- Ministériu Agríkultura no Peskas (MAP) liu hosi Diresaun Jerál Peskas servisu hamutuk ho Parseiru Dezenvolvimentu UNDP liu hosi projeitu ATSEA-2 hala’o enkontru hodi haree kona-bá rikusoin tasi nian ne’ebe maka iha. Projeitu ne’e kobre ba iha Munisipiu lima maka hanesan: Covalima, Manufahi, Viqueque, Lautem no Manatutu. Enkontru ne’e hala’o iha loron Tersa (12/04/22) iha Salaun MAP Comoro.
 
Iha entrevista ho Diretór Jerál Peskas, Acaçio Gutteres esplika, Programa ATSEA-2 ne’e tama iha faze segundu no iha faze primeiru ita halo tiha ona tinan hirak liu ba, no foka liu ba parte norte de’it no faze segundu ne’e mak ita fokus iha parte costa sul tanba ATSEA arafura Timor agora tanba nasaun 4 mak agora tasi baliza ba’a malu hanesan Indonesia Timor-leste no papua Newgine no mos Australia neé hanoin oinsa mak ita nasaun 4 ne’e bele halo servisu hamutuk para halo jestaun iha ita- nia rekursu tasi nian, tanba ida ne’e mak ita hanoin oinsa para halo jestaun iha ita nia rekursu ne’e ita aproveita iha ita nia sutentabilidade la’os ba ita nia jerasaun de’it maibe jerasaun oin mai tanba ida ne’e mak iha programa ATSEA-2 ne’e hanesan faze segundu iha aktividae rua mak hanesan implementa Rejionál no nasional implementasaun ne’e mak kobre munisipiu lima no iha Lautem haree liu ba oinsa halo jestaun ba area protezida mariña no mos buka alternativu vida moris ba ita nia peskadór sira.
 
Orsamentu ne’ebe iha mai husi Global Enviroment Fund (GEF), ne’ebe orsamentu ne’e iha $. 4 ital milhoes ne’ebe implementa durante tinan lima no iha tinan ida ne’e ita iha orsamentu iha $.500 mil ne’e mak agora daudaun ami tur hamutuk hodi haree no determina aktividade saída mak ita atu halo iha tinan ida ne’e. liu hosi projeitu ida ne’e implementa duni iha munisipiu lima ne’ebe iha, bainhira projeitu ne’e kuandu remata no sei iha kontinuasaun projeitu ne’e kobre nafatin maibe kuandu projeitu ne’e remata entaun oinsa mak husi parte governu nian bele tau orsamentu hodi halo kontinusaun saida mak halo tiha ona iha munisipiu sira ne’e.
 
Aktividade ne’e agora daudaun ne’e husi projeitu neébe elabora hela dokumentu no proposta hot-hotu hodi submete ba iha UNDP para atu apoiu orsamentu atu bele hala’o aktividade, ATSEA-2 ne’e ba oin ne’e ita haree katak, oinsa mak halo jestaun diak ba ita nia rekursu, tanba ita- nia rekursu ne’e renovavál entaun presiza servisu hamutuk ho nasasun Australia ho Timor-Leste ne’ebe mak iha fronteira ba malu entaun ita presiza servisu hamutuk ho Australia para oinsa mak bele fasilita para atu halo jestaun diak iha futuru oin mai.
 
Nia mos realsa katak, programa ida ne’e la bele kotu no tenki iha kontinuasaun tanba programa ida ne’e lori tempu naruk hodi haree rekursu tasi no ita presiza tau matan nafatin para oinsa mak ita nia rekusu ita bele aproveita ho maximu hodi fó benefisiu ba ita nia komunidade sira mak hela iha area kosteriu iha parte sul ninian para sira bele hadia sira nia vida moris no mos sira bele tau matan ba peskas illegal sira ne’e tanba peskas illegal ne’e mak sai problema bo’ot tanba sira mai kaer ikan la ho ekipamentu ne’ebe mak ami la halo distribuisaunn ba mariña sira, entaun ida ne’e mak ita servisu hamutuk ho komunidade sira ne’ebe iha parte sul para sira bele tau matan nafatin, ita mos buka servisu hamutuk ho instituisaun relevante sira hanesan Komponente naval, Polisia Marítima para ba futuru oin bele kontrola didiak ita nia rekursu,
ATSEA-2 ne’e parte ida mak ita hadia vida moris no ida mak ita haree liu ba poluisaun ne’e mai husi rai maran no mos plastiku sira ne’ebe mak bee lori ba tasi entaun bele afeita ba ita nia biodiversidade ne’ebe sai riqueza tasi nian.
 Fotografia/Elsio Jong/INFO-MAP
IIha fatin hanesan Kodenadór Projeitu ATSEA-2 iha Timor-Leste Almerindo Oliveira esplika katak, hanesan UNDP ne’ebe hanaran arafura no Tasi Timor ne’e ita koalia barak konaba tasi Timor no area peskas, ho ida ne’e tinan-tinan sempre halo diskusaun ho (MAP) liu hosi Diresaun jerál das peskas atu koalia kona-ba projeitu ne’e nia andamentu no nia Progresu saída mak ita lao ona no saída mak ita hakarak halo.
 
“Enkontru ne’e ami halo loron rua nia laran, ami halo mos diskusaun konaba atu hare proposta ne’ebe mak proponente sira husi Diresaun jerál Peskas sei hatama. Iha tinan kotuk ami aprova ona 29 mil ital atu sira bele hala’o aktividade refere, no sira susesu duni iha tinan kotuk entaun tinan ida ne’e ami hanoin katak sei kontinua nafatin, nune’e sira komesa aprezenta sira nia proposta e ami haree no tetu hamutuk no diskuti hamutuk ida ne’ebe mak hanesan mos ho dokumentu projeitu ninian ne’ebe mak iha atu bele implementa.
 
Nia salient, Iha projetu ida ne’e kobre munisipiu lima hahu husi Covalima, Manufahi, Manatuto, Viqueque no Lautem, projeitu nia tarjeitu mak iha area lima ne’e ita bolu dehan area kosteira Covalima sira haree konaba mina ne’ebe maka fakar estraga ne’ebe impamktu ba ema nia vida , iha Manufahi sei haree konaba area protejida ninian, iha Manatutu haree konaba jestaun kosteira integradu, iha Viqueque Jestaun ikan nian ne’ebe maka kontribui ba iha ekosistema, iha Lautem mak aktividade ne’ebe mak sira halo sei relevante ho area sira ne’ebe mak iha ne’e, entaun sira mos sei halo formasaun barak liu no sira sei halo sosializasaun barak liu kona-ba area protezida sira tuir lei peskas nian neébe mak iha e depois sira mos sei halo aktividade vida moris nian hanesan oinsa treinamentu konaba peskas kaer ikan ou rede ruma no buat ne’ebe mak relasaun ho marina.
 
Orsamentu iha tinan kotuk sira iha hetan ona susesu implementasaun $. 29 mil ital dollar amerikanu e tinan ida neé ita espera katak remata orsamentu ne’e bele sae tan uitoan tanba sira iha progresu diak, iha munisipiu seluk la iha tanba ita nia area tarjeitu fiksu ona iha prodok ne’ebe mak fokus liu ba kosta sul, tanba tinan barak ona iha kosta norte hahu husi Liquica tama to’o Manatuto mais tinan ida ba kosta sul deit entaun mak Munisipiu lima ne’e, e orsamentu depende ba sira nia proposta ne’ebe mak iha maibe infelismente tinan ida ne’e sira progresu diak sira susesu entaun tinan ida ne’e bele sae to’o 20 ate 50%.
 
Iha fatin hanesan tekniku ba projeitu UNDP nian sira lao tiha iha tinan kotuk no ami halo programa lubuk ida liu-liu iha parte ami halo sensibilizasaun ba iha area konsevasaun foun ne’ebe mak tuir estratejia politika Diresaun jeral ninian atu hari iha Munisipiu Manufahi nian no liu husi projeitu UNDP nian iha tinan kotuk ami konsegue halo sensibilizasaun liga ba Manufahi iha postu tolu maibe foin lao rua iha Betano no Fatuberlihu.
 
Tuir planu projeitu UNDP nian liu hosi ATSEA-2 durante tinan lima ne’e realiza MPA-FU tuir planu governu liu hosi diresaun jerál peskas.(Eby Magno)

Parseiru ho

© 2023 Ministeriu Agrikultura no Peskas. All Rights Reserved. Designed by IT MAP

Search

Login