MAP Ho Linas Ministeriais Selebra Loron Ai-HAN Mundial

Estrela inativaEstrela inativaEstrela inativaEstrela inativaEstrela inativa
 

Fotografia/Rozer Lopes/INFO-MAP

Dili- Ministériu Agrikultura e Peskas (MAP) ho linas Ministeriais no mos parseiru Dezenvolvimentu  selebra loron ai-han mundia ho tema “ Promove Aihan Lokál Nutritivu Hodi Hakotu Hamlaha no Malnutrisaun iha 2030,  iha loron Tersa -feira(16/10)  Salaun Auditoria Ministériu Finanças Aitarak laran.

Ministro Agrikultura e peskas MAP Joaquim Gusmão Martins iha nia Diskursu hateten katak, Loron Aihan Mundial 16 de Outubru 2018 Ministru Agrikultura no Peskas hanesan Prezidente Konssantil, atu kordena Ministeriu no Secretariu Estado sira ne’ebe relevante hamutuk, no plano Monitorizasaun ba implementasaun estratejika ba politika Nasional sira ho objetivu atu atinji Timor Leste nian ba siguransa ai-han no livre husi mal nutrisaun.

Nia hatutan, hamlaha ho mal nutrisaun nu’udar rezultadu husi fatór ekonómiku, ambiente no politika.  Ne’e hatudu katak ita bele hakotu hamlaha wainhira adopta aprosimasaun integradu husi politika oioin tan ne’e Timor Leste tenke foka maka’as liu ba etrategia nasional, promove sinergia ka balansu entre politika agrikultura sustentavel, protesaun sosial, nutrisaun, saude no edukasaun. Seitor sira ne’e hotu iha objetivu atu hasai ema husi kiak, hamlaha no mal nutrisaun atu nune’e sira bele kontribui ba dezemvolvimentu Nasional no kresimentu ekonomia, idaidak  iha nia kna’ar  atu hakotu hamlaha inklui governu.

Implementasaun planu asaun anual ba hakotu hamlaha persija implemeta pelu menus husi ministeriu 8 no sira nia parseiro dezemvolvimentu, setór privado, sosiedade sivil ingklui ONG  lokal no Internasional, setór ekonomia  no setor akademiku.

“Ema presija adopta hahalok sira ne’ebe diak hodi utiliza rekursu natural ho diak hodi konsumu aihan ne’ebe nutritivu no muda hahalok loro-loron ho objetivo atu minimiza estragus no halao maneira moris ne’ebe maka saudavel no sustentavel. Importante mos atu respeito agrikultores sira hanesan ema ne’ebe produs ita nia aihan no rekursu sira ne’ebe utiliza wainhira produs aihan sira ne’e.  Ita mos iha ne’e atu ajuda ita nia maluk sira iha area rural hodi hakbi’it sira liu husi forma redi servisu hanesan kooperativa atu hadia asesu ba aihan adekuadu no empregu ne’ebe diak no mos atu fahe kuinhesementu kona ba agrikultura sustentavel.”tenik Joaquim

Fotografia/Rozer Lopes/INFO-MAP

Iha fatin hanesan,  Vice Ministru  Saude Dezenvolvimentu Estrategico Saude ou hanesan mos Vice Prezidente  KONSSANTIL Bonifásio Maukoli dos Reis iha nia intervensaun  katak,  Iha Tinan ida ne’e loron ai-han mundial, selebra iha Nasaun Atus ida lima Nolu resin resin iha mundu tomak,  ho TEMA GLOBAL, asaun ita nian maka ita iha  futuru, Zero Hamlaha iha 2030 hodi hanoin konaba asaun sira ne’ebe ita halo atu bele determina iha ne’ebe ai-han seguru nutrisaun diak no ema hotu moris diak.

Nia hatutan, Timor Leste nudar Nasaun foun adopta mos loron 16 Outobru, hanesan mos loron ai-han Nasional no ita hili ona Tema Nasional promove ai-han lokal hodi hakotu hamlaha, no mal nutrisaun iha 2030.

Nia mos salienta  tan katak, Progresu barak mak ita hala’o ona no ita konsege  kobre ona teritoriu Timor leste laran tomak, maibe ita hotu hare iha serbisu maka seidauk to’o rohan no sei iha dezafiu barak, ne’ebe problema barak ne’ebe ita presiza hare. Hau fiar katak governo no parseiru sira kontinua iha komprimisio ne’ebe maka’as atu halakon problema hirak iha Timor Leste.

Entrtantu Reprezentante FAO Paula Lopes da Cruz hateten katak, Selebrasaun loron ai-han mundial ne’e hala’o iha Nasaun atus ida tolu nolu resin. Eventu ida ne’e sai hanesan eventu siknifikadu ida iha kalendariu Nasaun Unidu nian ho objetivu  atu promove konsiensia, no asaun tulun ema sira ne’ebe sofre hamlaha  hodi asegura seguransa ai-han no nutrisaun diak ba ema hot-hotu.

Nia mos hato’o nia Mensagen konaba loron ai-han mundial ba tinan ida ne’e katak hanesan: Governo atu investe liu tan politika no programas hakotu hamlaha no mal nutrisaun ne’ebe fo prioridade ba populasaun rural ba halakon kiak no mukit no hasa’e kresimentu ekonomiku lahaluha tau matan mos ba problema obesitas ka bokur demais hodi promove dieta ne’ebe sustentavel saudavel, kontinua investe iha seitor privadu iha Agrikultura no hadia mekanismo  Governasaun ba kordenasaun parte hotu bele kolabora hamutuk fahe matenek ba malu nomos fo apoiu politika no estratejia Nasaun ne’e nian. 

Visita Programa Radio Joven Agrikulturahttps://www.mixcloud.com/elissousa/

 

Parseiru ho

© 2023 Ministeriu Agrikultura no Peskas. All Rights Reserved. Designed by IT MAP

Search

Login